Čitateljski maraton

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i Godine čitanja, odvijat će se maraton čitanja pod nazivom MINUTA ZA ČITANJE. Čitateljski maraton će se održati u četvrtak, 21. listopada 2021. u kupoli Gimnazije Bjelovar, 5. školski sat (12:15 – 13:00).

Čitateljsko druženje je namijenjeno svima (učenicima i profesorima) koji bi htjeli predstaviti i preporučiti drugima svoju naj, naj knjigu. Druženje je zamišljeno tako da se čita ulomak ili po jedna stranica odabrane knjige po vašem izboru u trajanju od jedne minute.

Prema preporuci bilo bi dobro da su to tekstovi vezani uz temu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige (Čitajmo hrvatske autore!), ali ne nužno. Ukoliko niste sigurni što biste mogli čitati, mogu vam pripremiti predložene knjige za čitanje.

Podržite svoje vršnjake i profesore te se pridružite ovoj akciji čitanja naglas!

Svi zainteresirani se mogu javiti knjižničarki (osobno ili putem aplikacije Teams) do utorka, 19. listopada 2021.

Do čitanja!

Lipanjska preporuka

Sluškinjina priča

Margaret Atwood

Distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje…

Suvremenom svijetu prijeti katastrofa, a uslijed zagađenosti okoliša stanovništvo nestaje te su vrlo rijetki sposobni dobiti zdravu djecu. U fiktivnoj Republici Gileadu (nekadašnji SAD) vlada totalitarizam, vladajući prisvajaju ono što vrijedi, te su upravo njima dodijeljene plodne žene koje nazivaju Sluškinjama. Sluškinje nemaju nikakvih prava te će biti zaštićene budu li se podčinile. Ženama je zabranjeno čitanje, pisanje, izražavanje mišljenja, posao izvan kuće, novac, a kazne su brutalne… Sluškinje su zadužene za rađanje djece Zapovjednicima, no nisu smjele djecu zvati svojom djecom. Djeca su pripala Suprugama.

Roman je pisan u obliku svjedočanstva, glavna junakinja je Fredova koja bilježi svoju priču. Opisuje svoju svakodnevnicu u dodijeljenom domaćinstvu, ali se povremeno vraća u prošlost, u vrijeme prije Gileada… Sada je sve to daleka prošlost… Sada žene vrijede koliko i njihovi jajnici.

Roman je prvi put objavljen 1985. godine, a prodan je u milijune primjeraka diljem svijeta, adaptiran je za film, predstavu, operu, radiodramu i televizijsku seriju. Za roman je autorica dobila nagrade Arthur C. Clarke i The Governor General.

Autorica predviđa do kakvih zastrašujućih posljedica može dovesti krivi svjetonazor.

Pročitajte dok je još dopušteno! (Houston Chronicle)

”Ne možeš nešto postići, a da nešto ne žrtvuješ. Mislili smo da možemo postići bolji život. Bolji? kažem slabim glasom. Kako može misliti da je ovo bolje? Bolje nikada ne znači bolje za svakoga, kaže. Uvijek znači i gore, za nekoga. ”. 

Svibanjska preporuka

Zmajevi koji ne lete

Ivana Šojat

,,Zmajevi koji ne lete” je roman suvremene tematike vezane uz pošast ovisnosti, a namijenjena je upravo mladima. Priča je to o trojici prijatelja koji se krajem svog osnovnoškolskog obrazovanja upuštaju u konzumaciju sintetske droge, poznate pod nazivom osvježivači.

Priča je ispričana riječima glavnog lika Marijana, četrnaestogodišnjaka iz disfunkcionalne obitelji, koji se iz bijesa i očaja odlučuje upustiti u ,,puštanje zmajeva”. Termin ,,puštanje zmajeva” dječaci koriste kako bi se sakrili od roditelja, samo što njihovi zmajevi ne lete, već završavaju padom. Dječak se nalazi u adolescentskoj dobi te ima potrebu istaknuti se u društvu, ali na krivi način. Marijan nije pušio osvježivače iz ugode, čak je osjećao bol i grčenje u trbuhu, ali ta je bol glavni razlog njegova konzumiranja droge: u tom trenutku osjećao je da postoji, da je prisutan. Nedostatak empatije, egoizam, površno prijateljstvo, egoistična majka koja misli samo na to ,,što će drugi reći” te nedovoljno energičan otac, neki su od problema opisanih u romanu. Ovaj roman za mladež nosi poruku o velikoj štetnosti ovisnosti te o potrebi kvalitetnog obiteljskog života, a trebali bi ga čitati i adolescenti i roditelji.

Ivana Šojat je pjesnikinja, esejistica, prozaistica, romansijerka, književna prevoditeljica, urednica kazališnih izdanja, članica Društva hrvatskih književnika, a za cjelokupan rad 2016. godine je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Ulomak iz romana ,,Zmajevi koji ne lete”:

Svibanjska preporuka

Sjećanje šume

Damir Karakaš

Sjećanje šume je suvremeni roman s realističkim i naturalističkim obilježjima. U romanu je opisano neobično odrastanje jednog dječaka, u čijoj obitelji glavnu riječ ima otac. Dječak je nadaren i inteligentan te se zbog toga ne uklapa u primitivnu ličku sredinu u kojoj živi.

Zbog svoje osjetljivosti i srčane bolesti ne ispunjava očeva očekivanja te žudi za njegovom pohvalom, koju je u romanu primio samo jednom. Cijela je priča ispričana iz perspektive dječaka. On mašta o tome kako će se upisati u vojnu školu ili postati slavni košarkaš… No, u svemu ga ,,koči” njegova bolest, koja je u romanu prikazana kao tabu tema, o bolesti se ne priča izvan kuće, a otac smatra da mu operacija nije potrebna.

Dječakovo odrastanje je drugačije negoli u gradskim obiteljima: umjesto igranja, dječak čuva krave na paši, bere kupus, sudjeluje u ,,kolinju”, u žetvi, cijepa susjedova drva kako bi dobio njegovu polovnu i potrganu igračku… Otac ga ne prihvaća zbog njegove bolesti, ne zanima ga dječakov afinitet prema umjetnosti i obrazovanju. Tu se uviđa dječakova suprotnost okolini u kojoj živi. Njegova nadarenost i inteligencija ne zanimaju njegova oca te dječak u jednom trenutku poželi očevu smrt.

Iako se dječak poveselio kako je možda ozdravio, ipak, na kraju romana narušeno je njegovo zdravlje, a otac, unatoč majčinim molbama, odbija odvesti dječaka liječniku. Je li dječak preživio? Je li uspio ispuniti očeva očekivanja? Pročitajte roman i upoznajte ličku sredinu u vrijeme prvih bojlera, hidrofora i televizora u selu; patrijarhalnu sredinu u kojoj o svemu odlučuje najstariji muškarac u kući; sirovu sredinu u kojoj je bitnija krava od djeteta

Damir Karakaš je za ovaj roman osvojio književnu nagradu ,,Fric” za najbolju knjigu fikcijske proze u Hrvatskoj, nagradu Kočićevo pero te talijansku književnu nagradu ,,Premio ITAS del Libro di montagna” u kategoriji književnost za mladež.

Poglavlje iz romana:

Svibanjska preporuka

Nasmijati psa

Olja Savičević Ivančević

Zbirka kratkih priča, a glavni likovi su djevojčice i djevojke u razdoblju odrastanja i tinejdžerskih godina. Društvo im nameće svoja pravila: odijevanje, dijeta (izgled), urbani govor… Svaka priča obrađuje neku temu: odmetanje od roditeljskog doma, uranjanje u ponudu grada kao obećanom mjestu avanture, anoreksija, narkomanija, starenje, homoseksualac koji piše ljubavna pisma po narudžbi, okamenjene krafne, rak dojke, strip-junakinja koja uvodi pravdu…

Priče se oslanjaju na poznate filmove, pjesme i knjige, te su pisane u raznolikim žanrovima. Zato je ova knjiga zanimljiva, odgovara različitim tipovima čitatelja, a među pričama zasigurno ćete pronaći i priču po svom ukusu.

Prema pričama iz zbirke snimljeni su i kratkometražni animirani filmovi (,,Balavica”: https://croatian.film/hr/films/19193/watch  , ,,Trešnje”: https://www.art-kino.org/hr/film/turic-tresnje). Za zbirku priča ,,Nasmijati psa” autorica je dobila nagradu Prozak, nagradu časopisa Vijenac i izdavačke kuće Algoritam.

O autorici (preuzeto sa stranice: https://mvinfo.hr/knjiga/2543/nasmijati-psa)

Olja Savičević Ivančević spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu. Knjige su joj prevedene u dvanaest zemalja, a ulomci iz proze i pjesme prevedeni su na tridesetak jezika. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Za rukopis “Nasmijati psa” nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinkovic Večernjeg lista za kratku priču i nagrade Kiklop za zbirku poezije “Kućna pravila”. Roman “Adio kauboju” nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan, a prema njemu je postavljen istoimeni kazališni komad. Roman “Pjevač u noći” nagrađen je nagradama Libar za vajk Pulskog sajma knjiga i nagradom English PEN Award. Dobitnica je regionalne nagrade makedonskog festivala Druga prikazna. Prema nekoliko njezinih priča snimljeni su kratki igrani filmovi, nacrtan je strip, a prema nagrađivanim dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu. Živi i radi kao slobodna spisateljica na relaciji Zagreb—Split—Korčula. 

Djela: zbirke pjesama “Bit će strašno kada ja porastem” (1988), “Vječna djeca” (1993), “Žensko pismo” (1999), “Puzzlerojc” (2005), “Kućna pravila” (2007), “Mamasafari (i ostale stvari)” (2012), “Divlje i tvoje” (2020); knjiga priča “Nasmijati psa” (2006); romani “Adio kauboju” (2010) i “Pjevač u noći” (2016); slikovnice “Adrijana se vratila” nastala u suradnji s Imeldom Ramović te “Šporki Špiro i Neposlušna Tonka” (2017) i “Sami na cilome svitu” (2020) nastale u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem.

Ulomak iz knjige

Mreža čitanja – nacionalna razina

U petak, 14. svibnja održana je nacionalna razina kviza znanja i kreativnosti ,,Mreža čitanja”. Kvizu znanja je pristupio 171 učenik s područja cijele Hrvatske, među kojima je i učenica naše škole, Vanessa Dečur. Kviz se rješavao online, u prostoriji školske knjižnice, pridržavajući se svih epidemioloških mjera.

Za nacionalnu razinu učenica je trebala pročitati 3 knjige: ,,Mala pariška knjižara”, ,,Kako pronaći ljubav u knjižari” i ,,Nebo puno knjiga”. Osim osvojenog 12. mjesta, ovim projektom učenica je stekla iskustvo sudjelovanja u ovakvom tipu natjecanja te radost čitanja knjiga zadane tematike. Ista učenica je sudjelovala i u izradi multimedijskog uratka. Uradila je video vezan uz temu ovogodišnjeg projekta, ,,U svijetu knjige”. Videouradak možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://drive.google.com/file/d/14GXc6cWhxu0Er7r1A9sGwKI10sdbzq_R/view

Članovi Stručnog povjerenstva koje je nadgledalo učenicu na kvizu znanja su profesorica Ivana Peulja, pedagoginja Spomenka Vujčić te učiteljica i knjižničarka Tanja Nađ, kao vanjska članica. Mentorica i organizatorica projekta u našoj školi je školska knjižničarka Biljana Barišić Mudri.

Napravite svoju stranicu s WordPress.com
Započnite